SAVJETI

Nekoliko savjeta koji će Vam pomoći prilikom donošenja prave odluke

Kategoriju mikro, malih i srednjih poduzeća (skraćeno: MSP-a) čine subjekti koji zapošljavaju manje od 250 radnika i koji imaju godišnji promet koji ne prelazi 50 milijuna eura, i/ili ukupnu godišnju bilancu koja ne prelazi 43 milijuna eura. U okviru kategorije MSP-a, malo poduzetništvo je definirano kao subjekt koji zapošljava manje od 50 radnika i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 10 milijuna eura. U okviru kategorije MSP-a, mikro poduzetništvo je definirano kao subjekt koji zapošljava manje od 10 radnika i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 2 milijuna eura.

Veličina poduzeća je jedan od kriterija za određivanje prihvatljivosti prijavitelja za prijavu na određeni javni poziv kao i visinu državne potpore koju poduzeće može primiti. Izračun veličine poduzeća proizlazi iz definicije Europske komisije, a kako bi se olakšalo razumijevanje navedenih pravila HGK je izdala vodič za definiciju malog i srednjeg poduzetništva u natječajima za dodjelu sredstava iz fondova EU. Vodič se može preuzeti na sljedećem linku: http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/vodic_za_msp_prihvatljivost_na_natjecaje_eu_hgk_analiza_112013.pdf

Okviri za definiranje navedene kategorizacije određeni su sljedećim kriterijima: prema broju zaposlenih, godišnjem prometu i aktivi/dugoročnoj imovini te udjelima u poduzećima.
Od tri navedena kriterija za definiranje MSP-a, dva moraju biti zadovoljena kako bi određeno poduzeće zaista spadalo u kategoriju MSP-a i to na slijedeći način: broj zaposlenih i godišnji promet ili aktiva/dugoročna imovina. Kao obavezna kategorija pri definiranju veličine poduzeća uzima se broj zaposlenih.

Osim navedenih glavnih kriterija za definiranje MSP-a (broj zaposlenih, godišnji promet te aktiva/dugoročna imovina), u obzir se uzimaju i povezanosti između dvaju ili više poduzeća, tako da poduzeća mogu biti neovisna, partnerska i povezana. Svaka od ovih kategorija sa sobom donosi određene promjene pri konačnoj definiciji poduzeća u jednu od kategorija MSP-a, s obzirom na broj zaposlenih, godišnji promet i aktivu/dugoročnu imovinu sa ciljem jasno definiranja prihvatljivih korisnika državnih potpora upućenih prema MSP-ima.

Poduzeća u vlasništvu tijela javne vlasti - poduzeće se ne može smatrati MSP-om ukoliko je 25% ili više udjela izravno ili neizravno kontrolirano, jedinstveno ili zajednički, od strane jednog ili više tijela javne vlasti.

Kategoriju velikih poduzeća čine subjekti koji zapošljavaju više od 250 radnika i koji imaju godišnji promet koji prelazi 50 milijuna eura, i/ili ukupnu godišnju bilancu koja prelazi 43 milijuna eura. Osim navedenih glavnih kriterija za definiranje veličine poduzeća (broj zaposlenih, godišnji promet te aktiva/dugoročna imovina), u obzir se uzimaju i povezanosti između dvaju ili više poduzeća.

Veličina poduzeća je jedan od kriterija za određivanje prihvatljivosti prijavitelja za prijavu na određeni javni poziv kao i visinu državne potpore koju poduzeće može primiti. Izračun veličine poduzeća proizlazi iz definicije Europske komisije, a kako bi se olakšalo razumijevanje navedenih pravila HGK je izdala vodič za definiciju malog i srednjeg poduzetništva u natječajima za dodjelu sredstava iz fondova EU. Vodič se može preuzeti na sljedećem linku: http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/vodic_za_msp_prihvatljivost_na_natjecaje_eu_hgk_analiza_112013.pdf

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (skraćeno: OPG) je gospodarstvo na kojem punoljetni članovi istog kućanstva obavljaju poljoprivrednu djelatnost koristeći vlastite i unajmljene resurse te je upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Proizvodnja može biti u domeni poljoprivrede, šumarstva, ribarstva ili ribogojstva i stočarstva, a njome upravlja obitelj o čijem radu ponajviše ovisi razvoj tog gospodarstva.

OPG je način organizacije poljoprivrednih gospodarstava, a čine ga sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja jedna fizička osoba te se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je u konačnici za njegovo poslovanje.

OPG proizvodi poljoprivredne proizvode – proizvode bilinogojstva i stočarstva te proizvode prvog stupnja njihove prerade. Za sve ostale djelatnosti na OPG-u kao i za preradu svojih proizvoda, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo mora se upisati u Upisnik o dopunskim djelatnostima.

Prema Pravilniku o dopunskim djelatnostima na OPG-u, neke od djelatnosti koje smije obavljati OPG su: izravna prodaja, prerada poljoprivrednih proizvoda ljekovitog bilja, gljiva i šumskih proizvoda, prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, turizam na OPG-u, djelatnosti povezane s tradicijskim vještinama i znanjima na OPG-u, proizvodnja i prodaja energije iz obnovljivih izvora od: šumske biomase, stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice, drugih izvora biomase, izvora vode, vjetra i sunca, usluge u poljoprivredni i šumarstvu korištenjem poljoprivredne i šumske mehanizacije, opreme, uređaja i životinja, te njihovo davanje u najam, prenošenje znanja i vještina povezanih s poljoprivredom, šumarstvom i dopunskim djelatnostima na OPG-u.

Jedinice lokalne i regionalne samouprave (JRLS) – županije, općine i gradovi te javna poduzeća koja su u njihovom vlasništvu su jedna od ključnih skupina kojoj su namijenjena sredstva iz EU fondova i ključni faktor za njihovo korištenje. JRLS su nositelji velikih strateških projekata koji se mogu financirati iz Kohezijskog fonda. Priprema i prioritizacija takvih projekata proces je koji se provodi kroz stalnu komunikaciju s nadležnim tijelima: Hrvatskim vodama, Agencijom za zaštitu okoliša, Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatskim željeznicama itd. JRLS također mogu biti korisnici sredstava iz Strukturnih EU fondova za financiranje manjih projekata kao što su izgradnje i uređenje lokalnih puteva, igrališta, izgradnja, uređenje i opremanje učionica, dječjih vrtića i drugih javnih institucija….

Niz je natječaja pod kojima se mogu javljati kao nositelji projekta ili partneri.

Kroz program Konkurentnost i kohezija koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), sredstva namijenjena JRLS-ima najčešće su usmjerena izgradnji javne infrastrukture, ulaganja u energetsku učinkovitost, promet i drugo. Kroz program Učinkoviti ljudski potencijali, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda (ESF), potiče se čitav niz različitih mjera koje se odnose na suradnju različitih lokalnih aktera u inicijativama za zapošljavanje ili za poboljšanje pristupa tržištu rada različitih skupina u nepovoljnom položaju te obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Iz programa za razvoj ljudskih potencijala također se financiraju i projekti za razvoj civilnog društva, a jedinice lokalne i regionalne samouprave u nekim se natječajima vode kao obavezni ili opcionalni dio projektnog partnerstva.

Kroz programe prekogranične i transnacionalne suradnje, kao što su: Slovenija-Hrvatska, Mađarska – Hrvatska, Italija – Hrvatska, Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Hrvatska – Srbija, te programi suradnje Central Europe, Interreg Mediteran i Interreg Dunav promiču se različiti oblici suradnje aktera iz pograničnih područja susjednih zemalja koji doprinose gospodarskom i društvenom razvoju ukupnog prekograničnog područja.

Ruralne općine mogu financirati ulaganja u neke aspekte komunalne i javne infrastrukture, izgradnju nerazvrstanih cesta, izradu planova razvoja naselja, jačanje kapaciteta LAG-ova i sl. iz programa ruralnog razvoja.

Postoje tri vrste natječaja i javnih poziva na koje se prijavitelji mogu prijaviti:

1. Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava iz državnog proračuna

Sredstva poreznih obveznika koja se usmjeravaju u državni proračun, vraćaju se gospodarstvu države putem natječaja za bespovratna sredstva (potpora, dotacija, darovnica). Svaka država može upotrebljavati politiku subvencija gospodarstva kako bi postigla gospodarsku rast. Za nerazvijena područja svijeta postoje fondovi (kao IMF i drugi), koji pružaju te mogućnosti gospodarstvu jer pojedinačne države nemaju dovoljno vlastitih sredstava. Prema Zakonu o državnim potporama, tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave dodjeljuju potporu pravnim i fizičkim osobama koje sudjeluju u prometu robe i usluga obavljajući gospodarsku djelatnost.

2. Javne nabave za pružanje usluga, nabavu robe i obavljanje radova
Prema Zakonu o javnoj nabavi, javni naručitelji su: Republika Hrvatska, jedinice lokalne i regionalne samouprave, zajednica RH i jedinice lokalne samouprave te pravne osobe koje nemaju industrijski ili trgovački značaj. Sektorski naručitelji su javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti kada nabavljaju robu, radove ili usluge. Također su naručitelji trgovačka društva u kojima javni naručitelji imaju posredan ili neposredan prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva i subjekti koji obavljaju jednu od djelatnosti ili kombinaciju tih djelatnosti kada nabavljaju robu, radove ili usluge.

3. Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava i javne nabave u programima Unije
Svrha natječaja za dodjelu bespovratnih sredstva je pružanje potpore neprofitnim i nekomercijalnim projektima iz svih sektora koji su od opće društvene koristi i dobrobiti. Svaki je korisnik dužan sufinancirati projekt, ovisno o pravilima pojedinog natječaja. Javne nabave za izvođenje usluga, radova i nabavu dobara su komercijalni natječaji u kojima se traže ponuđači koji će izvršiti jednu ili više djelatnosti usluga, radova ili nabave opreme.

Bespovratna sredstva iz hrvatskih nacionalnih izvora dodjeljuju se pozivima koje objavljuju ministarstva:
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Agencije koje također raspisuju natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava jesu HAMAG BICRO, Agencija za mobilnost i programe EU, Agencija za odgoj i obrazovanje te brojne druge.

Svi oni, a najčešće jednom godišnje objavljuju natječaje u području jačanja konkurentnosti malog i srednjeg gospodarstva, jačanja međunarodne konkurentnost, stvaranja klastera, poduzetničkog obrazovanja, jačanja prerađivačke i prehrambene industrije, turizma, kulture, razmjene mladih, jačanje djelovanja mladih, njihova obrazovanja i drugo.

Financiranja se razlikuju prema vrsti fonda, a za svaki su natječaj definirani drugačiji uvjeti usmjereni na financiranje određenog prioritetnog područja jednako kao i to tko može biti prijavitelj.
Iz EU fondova sredstva se dodjeljuju temeljem javnih poziva za financiranje projekta ulaganja kao bespovratna sredstva ili kao kreditna sredstva s izrazito povoljnim kamatnim stopama i bez redovnih naknada kod odobrenja i korištenja kredita (financijski instrumenti).
EU financira širok raspon projekata i programa koje obuhvaćaju gotovo sve djelatnosti u područjima kao što su:

  • Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća
  • Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
  • Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija
  • Povećanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora
  • Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
  • Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave.

Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova podijeljeni su unutar dostupnih fondova:

  1. Europski fond za regionalni razvoj (engl. kratica ERDF) – namijenjen ulaganjima gospodarskih subjekata iz sektora malog i srednjeg poduzetništva te velikim poduzećima.
  2. Europski socijalni fond (engl. kratica ESF) - ESF je usmjeren na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve građane EU-a prilikom njihovog zapošljavanja. Usmjereni su na obrazovne sustave, nastavnike i školsku djecu, mlađe i starije posloprimce, te potencijalne poduzetnike iz svih sektora.
  3. Kohezijski fond (engl. kratica CF) - iako je u Kohezijskom fondu uglavnom riječ o financiranju velikih nacionalnih projekata čiji su korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara i usluga, te obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično.
  4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (engl. kratica EARDF) – Namijenjen je potporama za ulaganja iz područja poljoprivrede, prvenstveno modernizaciji poljoprivredne mehanizacije u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu, smanjenju onečišćenja okoliša, provedbi nitratne direktive te poticanje mladih na rad na poljoprivrednim gospodarstvima.
  5. Europski pomorski i ribarski fond (engl.kratica EMFF) – Namijenjen je gospodarskim subjektima iz područja ribarstva za potrebe prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti

Niz aktivnosti koje imaju za cilj ostvarenje jasno određenih rezultata u zadanom roku i s određenim proračunom.

Ključne karakteristike projekta:

  • Definiran početak i kraj
  • Jedinstven rezultat
  • Definiran obuhvat i potrebni resursi

Imate projektnu ideju - sljedeći je korak naći odgovarajući natječaj na središnjoj stranici fondova EU www.strukturnifondovi.hr. Nekad je iz poziva na natječaj vidljivo da se odnosi na mala i srednja poduzeća, ali postoje i drugi natječaji u kojima poduzetnici i obrtnici mogu sudjelovati, npr. kao partneri ili suradnici. Kako biste otkrili je li natječaj prikladan, usporedite ciljeve svojeg projekta s ciljevima natječaja. Pokazatelji za jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva mogu primjerice biti “Povećana produktivnost rada”, “Broj otvorenih ili sačuvanih radnih mjesta”, “Povećan ukupni prihod”, “Povećani prihodi od izvoza”, a za jačanje konkurentnosti turizma “povećanje trajanja turističke sezone u danima” i “Povećanje broja noćenja u objektima kojima je pružena potpora”.

Svi projekti moraju biti usmjereni prema ostvarenju EU ciljeva, a to su: rast zapošljavanja, inovacije, ispunjavanje klimatsko-energetskih ciljeva, podizanje obrazovanja i smanjenje opasnosti od siromaštva. U Uputama za prijavitelje objavljenima uz Poziv na dostavu projektnih prijedloga navedeni su ciljevi natječaja te vaš projekt mora direktno pridonositi ostvarenju istih. Ako se kao cilj navodi povećanje konkurentnosti, podrazumijeva se povećanje kapaciteta proizvodnje, povećanje izvoza te smanjenje troškova proizvodnje itd. Ako je cilj jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije, treba investirati u istraživačku opremu, usavršavanje, sastanke s partnerima i sl.

Ciljevi projekta moraju biti  tzv. SMART ciljevi:

S – short (kratki i jasni)

M – measurable (mjerljivi)

A – achievable (ostvarivi)

R – realistic (realni)

T – time oriented (vremenski određeni)

Poanta europskih fondova nije dobiti novac za vlastite poduzetničke pothvate, nego za ideje koje su rješenja problema. To znači da sredstva iz europskih fondova možete dobiti samo ako ćete uz povećanje konkurentnosti pridonijeti i rješavanju problema na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Prioritetni problemi su niska konkurentnost gospodarstva, visoka nezaposlenost, raskorak između obrazovnog sustava i ekonomskih potreba, nedostatna gospodarska i javna infrastruktura i usluge. U turizmu je najveći problem kratko trajanje sezone jer se 80 posto turističkog prometa odvija tijekom samo tri ljetna mjeseca. U zaštiti okoliša najveći problem je neriješeno gospodarenje otpadom. Ako kao poduzetnik ili obrtnik možete pokazati da će vaš projekt pridonijeti smanjenju nekih od problema, a ne samo povećati profitabilnost, tada je projekt kandidat za financiranje iz EU projekata.

Rijetko je koji projekt financiran 100% bespovratnim sredstvima Detalji vezani uz projekt i projektnu prijavu opisani su u Uputama za prijavitelje gdje se nalaze svi podaci potrebni za planiranje proračuna projekta. Navedeni su minimalni i maksimalni mogući iznosi bespovratnih sredstava, minimalni i maksimalni udio vlastitih sredstava poduzeća ili obrta te koji troškovi su prihvatljivi, a koji nisu. U velikoj većini projekata moguće je planirati projekt samo s prihvatljivim troškovima. Kod infrastrukturnih i investicijskih projekata moguće je u proračunu navesti i neprihvatljive troškove koji će realno nastati tijekom projekta. U tom slučaju imamo neto i bruto vrijednost projekta. Neto vrijednost uključuje samo troškove koji su prihvatljivi za financiranje iz fondova EU, a bruto uključuje i prihvatljive i neprihvatljive troškove. Ključno je proučiti koji troškovi su prihvatljivi, a koji nisu jer prijavitelj mora osigurati i vlastiti udio u prihvatljivim troškovima te čitav iznos sredstava za neprihvatljive troškove. Poduzetnicima i obrtnicima često je problem sufinanciranje projekta, no mogu se obratiti svojim poslovnim bankama, HBOR-u ili HamagBicro-u.

Promocija je jedan od obaveznih dijelova projekta. Za projekte financirane iz fondova EU postoji obaveza da se promoviraju korisnicima i široj javnosti. Cilj je prezentirati projekt, projektnu ideju, ciljeve i rezultate, objaviti činjenicu da EU sufinancira projekt, promovirati europske vrijednosti i važne strateške razvojne pravce za zajednicu  od lokalnih i nacionalnih do europskih i svjetskih. Promocijom se šire informacije o projektu te dijele znanja i iskustva. Minimalna je obaveza da sve što je nastalo ili kupljeno projektom označite obaveznim EU oznakama. Ostale aktivnosti provode se kako je navedeno u projektnoj prijavi, a moguće aktivnosti su: izrada promotivnih materijala, objave u novinama, na društvenim mrežama, nastupi u radio i TV emisijama, izrada promotivnih materijala,konferencije za novinare, okrugli stolovi...

Poljoprivrednicima je na raspolaganju veliki broj različitih poziva koji se raspisuju unutar Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u obliku tzv. Mjera i operacija koje pokrivaju svako pojedino područje (ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, vinarstvo, pčelarstvo, mladi, mali opg-ovi i sl.)

Sredstvima fonda programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

Iako korisnici bespovratnih sredstava nisu nužno javni naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi, u provedbi projekta dužni su kod nastanka svakog troška sufinanciranog bespovratnim sredstvima provesti postupak nabave i sklopiti ugovor o nabavi sukladno pravilima koja se primjenjuju na osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi te koja su, najčešće i sastavni dio Ugovora. To je zato što bez obzira što nisu javni naručitelji korisnici bespovratnih sredstava u provedbi svog projekta troše javni novac iz fondova koji uplaćuju svi porezni obveznici te se zbog toga trošenje dobivenih novaca treba odvijati transparentno, izbjegavajući sukob interesa te omogućavajući slobodno tržišno natjecanje svim ostalim gospodarskim subjektima na tržištu.

Izvrsne ideje za projekte ponekad, nažalost, nisu odobrene za sufinanciranje  iz razloga što nisu dovoljno dobro opisane. Zato se ponekad isplati obratiti stručnjaku – konzultantu za pisanje prijava koji ima iskustvo u već odobrenim projektima koje je pisao. Konzultant će oblikovati vašu ideju u skladu s pravilima natječajem, no to ne znači da konzultant sve može napraviti sam. Konzultantu je potrebna Vaša pomoć u davanju potrebnih informacija vezanih uz Vašu ideju te poslovanje općenito.

Najveći izazovi kod prijave projekta na natječaj su financijski i administrativni.

Administrativna kontrola je izuzetno stroga i izazov je u osiguravanju sve potrebne dokumentacije, pravilnog ispunjavanja obrazaca i poštovanja rokova. Zbog krivo označene kuverte projekt neće proći fazu administrativne provjere i neće niti doći u priliku za ocjenjivanje njegova sadržaja.

S druge strane, s obzirom na to da je rijetko koji projekt financiran 100% bespovratnim sredstvima potrebno je osigurati dokaze da za vlastiti dio sufinanciranja postoje osigurana sredstva. Bilo da se radi o vlastitim sredstvima ili nekom obliku zajma potrebno je svakako na vrijeme razmišljati o zatvaranju financijske konstrukcije projekta. Po potpisivanju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava korisniku je često omogućeno i korištenje predujma, uglavnom između 30-40% iznosa bespovratnih sredstava što uvelike pomaže na početku provedbe projekta.

Kada prijavljeni projekt prođe sve faze evaluacije i bude odobren za sufinanciranje tek slijedi „pravi“ posao, a to je provedba projekta. Provedba projekta je zahtjevan posao i za kvalitetnu provedbu potrebno je prethodno iskustvo. Ne poznavanje pravila i nedostatak iskustva može ugroziti provedbu projekta i dovesti u pitanje iskorištenje dodijeljenih bespovratnih sredstva.

Posao voditelja i administratora projekta je opsežan.

Potrebno je odabrati konzultanta s iskustvom u pisanju projektnih prijava i u provedbi istih. Potrebno je zatražiti reference potencijalnog konzultanta.

Iako ponekad trošak konzultanta izgleda velik izdatak, trošak je prihvatljiv i može se sufinancirati bespovratnim sredstvima.

MSP su gospodarski subjekti mikro, malog i srednjeg poduzetništva. Definirani su sljedećim kriterijima:
1) brojem zaposlenih,
2) godišnji promet i aktiva/dugoročna imovina te
3) udjeli u poduzećima.

Od tri navedena kriterija dva moraju biti zadovoljena kako bi određeno poduzeće zaista spadalo u kategoriju MSP-a i to na slijedeći način:
1. broj zaposlenih
2. i godišnji promet ili aktiva/dugoročna imovina

Mikro subjekti malog poduzetništva
- imaju zaposleno manje od 10 radnika (godišnji prosjek),
– ostvaruju godišnji godišnji promet u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura i/ili imaju ukupnu aktivu/dugotrajnu imovinu u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura.

Mali subjekti malog poduzetništva
- imaju zaposleno manje od 50 radnika (godišnji prosjek),
– ostvaruju godišnji godišnji promet u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura i/ili imaju ukupnu aktivu/dugotrajnu imovinu u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura.

Srednji subjekti malog poduzetništva
- imaju zaposleno manje od 250 radnika (godišnji prosjek),
– ostvaruju godišnji godišnji promet u iznosu protuvrijednosti do 50.000.000,00 eura i/ili imaju ukupnu aktivu/dugotrajnu imovinu u iznosu protuvrijednosti do 43.000.000,00 eura

Definiranje MSP-a prema udjelu u poduzeću
Osim glavnih kriterija za definiranje MSP-a (broj zaposlenih, godišnji promet te aktiva/dugoročna imovina), u obzir se uzimaju i povezanosti između dvaju ili više poduzeća. Ova definicija ima još jedan uvjet koji je nužno zadovoljiti za konačnu kategorizaciju poduzeća.
Postoje 3 kategorije poduzeća: neovisna, partnerska i povezana.

Neovisna poduzeća
Većina poduzeća u Europskoj Uniji je neovisno. To znači da je poduzeće u potpunosti neovisno ili je partnerski povezano s jednom ili više tvrtki. Kod neovisnih poduzeća, partnerski udio jednog ili više poduzeća mora biti manji od 25% ukupnog udjela poduzeća i obrnuto. No, postoji i iznimka.

Poduzeće će se smatrati neovisno čak i kada je prag od 25% udjela ili više, ali ne više od 50% u vlasništvu jednog od sljedećih subjekata ili više njih, pod uvjetom da oni nisu međusobno povezani:
- Poduzeća za javna ulaganja, poduzeća koja posluju rizičnim kapitalom i poslovni anđeli,
– Sveučilišta i neprofitni istraživački centri,
– Institucionalni ulagači, uključujući fondove za regionalni razvoj,
– Autonomna lokana vlast sa godišnjim proračunom manjim od 10 milijuna EUR-a i manje od 5.000 stanovnika.

Partnersko poduzeće
Ukoliko udio jednog ili više poduzeća u drugom poduzeću iznosi 25% ili više, a ne više od 50%, njihov odnos postaje partnerski te se to poduzeće više ne može smatrati neovisnim. U definiranju ovih odnosa vrijedi pravilo recipročnosti. Poduzeće se smatra partnerskim u slučaju da:
- Udio poduzeća u drugom poduzeću ne iznosi manje od 25% ili više od 50% što znači da se taj postotak odnosi na postotak glasačkih prava i kapitalnog udjela te ukoliko udio drugog poduzeća u tom poduzeću ne iznosi manje od 25% ili više od 50% što znači da se taj postotak odnosi na postotak glasačkih prava i kapitalnog udjela,
– Poduzeće nije vezano za drugo poduzeće što znači, između ostalog, da udio glasačkih prava u drugom poduzeću ili obrnuto, ne smije iznositi više od 50%.
U tom slučaju, pri definiranju spada li pojedino poduzeće u jednu od kategorija MSP-a, konačnom broju zaposlenih i godišnjem prometu / aktivi/dugoročnoj imovini pridodaju se isti pokazatelji drugog ili više poduzeća s kojima je to poduzeće u partnerskom odnosu i to za onoliki postotak koliko drugo poduzeće ili poduzeća imaju udjela u navedenom poduzeću.
Pri računanju pokazatelja, radi izbjegavanja prekomjernog računanja, poduzeću se pripisuju pokazatelji samo onih poduzeća s kojima je poduzeće izravno u partnerskom odnosu. Ne pripisuju se pokazatelji onih poduzeća s kojima su partneri prvog poduzeća u partnerskom odnosu.

Povezano poduzeće
Isto tako, poduzeće može biti i povezano. Karakteristika povezanog poduzeća je većinski udio jedne ili više tvrtki u udjelu povezanog poduzeća. Točnije, ukoliko je više od 50% udjela poduzeća u vlasništvu jedne ili više tvrtki, poduzeće se smatra povezanim, budući da tvrtka s većinskim udjelom ima dominantan utjecaj u odlučivanju poduzeća. U definiranju ovih odnosa vrijedi pravilo recipročnosti.
Dva ili više poduzeća se smatraju povezanim ako:
- Jedno poduzeće je u vlasništvu većine udjela ili većinskih glasačkih prava unutar drugog poduzeća
– Jedno poduzeće ima pravo postavljanja ili smjenjivanja većine administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća
– Ugovor potpisan među poduzećima ili zakonska odredba u memorandumu ili statutu jednog poduzeća dopušta drugom poduzeću da ostvari dominantan utjecaj u poduzeću
– Jedno poduzeće ima mogućnost, na temelju ugovora, potpune kontrole i upravljanja glasačkim pravima dionika ili članova.
U tom slučaju, pri definiranju spada li pojedino poduzeće u jednu od kategorija MSP-a, konačnom broju zaposlenih i godišnjem prometu / aktivi/dugoročnoj imovini pridodaju se isti pokazatelji tvrtke ili tvrtki s kojima je poduzeće u povezanom odnosu i to u iznosu od 100% tvrtke za koje je poduzeće povezano. Također, u slučaju da vezane tvrtke ne sastavljaju konsolidirane račune te da je tvrtka za koju je poduzeće vezano također povezano za drugu tvrtku ili tvrtke, konačnom broju zaposlenih i godišnjem prometu / aktivi/dugoročnoj imovini pridodaju se isti pokazatelji svih tvrtki koje su u povezanom odnosu.

Odnos poduzeća s tijelima javne vlasti
Poduzeće se ne može smatrati MSP-om ukoliko je 25% ili više udjela izravno ili neizravno kontrolirano, jedinstveno ili zajednički, od strane jednog ili više tijela javne vlasti. Ovo ograničenje postoji iz razloga što bi takva poduzeća, zbog svoje vlasničke i upravljačke strukture, mogla imati određene „prednosti“ s obzirom na ostala poduzeća čija vlasnička struktura nije definirana na ovaj način. Pod pojmom prednosti, ovdje se misli prvenstveno na financiranje. Također, pri takvom odnosu postoje određene poteškoće u definiranju konačnih nužnih pokazatelja potrebnih za definiranje poduzeća prema kategorijama MSP-a.

Strategija Europa 2020., Partnerski sporazum i dva hrvatska operativna programa govore o ciljevima Unije i nacionalnim ciljevima. Postoje i tzv. lokalne i regionalne strategije, npr. županijske strategije, prekogranični programi, gradski planovi razvoja i različite sektorske strategije, primjerice Strategija pametne specijalizacije, Strategija razvoja poljoprivrede, Strategija zaštite okoliša, Kulturna strategija, Strategija razvoja turizma, Strategija poticanja čitanja i slično.

U dokumentima treba naći poveznicu s projektom kako bi se dokazalo da će on pridonijeti poboljšanju uvjeta rada i života u gradu, općini, županiji ili regiji, u skladu sa strategijom razvoja.

5 glavnih ciljeva EU strategije 2020:

  • Zapošljavanje
  • Istraživanje i razvoj
  • Klimatske promjene/energija
  • Obrazovanje
  • Siromaštvo i socijalna isključenost
NA VRH